U srijedu, 18. ožujka 2026. godine u prostoru IOK Zagreb u Ulici kralja Držislava 6 održana je radionica „Granice“. I ovu radionicu iz ciklusa edukativnih susreta vodila je Ivana Barić, magistrica socijalne pedagogije i psihoterapeutkinja realitetne terapije pod supervizijom.
Tema (osobnih) granica otvorila je niz važnih pitanja o odnosima, komunikaciji i načinu na koji prepoznajemo vlastite potrebe i ograničenja. Sadržaj jednako primjenjiv kako u svakodnevnom životu, tako i u sportskom okruženju.
Što su granice i kako ih prepoznajemo?
Radionica je započela jednostavnim, ali vrlo konkretnim pitanjem: koliko puta smo rekli „da“, iako smo zapravo mislili „ne“? Na licima mnogih sudionika mogao se vidjeti izraz prepoznavanja, jer svi imamo takva iskustva. Upravo iz takvih svakodnevnih situacija polazi razumijevanje osobnih granica.
Kroz uvodni dio sudionici su se upoznali s osnovnim pojmovima. Osobni prostor objašnjen je kao fizička udaljenost koju držimo u odnosu na druge, ovisno o bliskosti i kontekstu. Granice su definirane kao unutarnja ograničenja koja postavljamo u komunikaciji i odnosima s drugima.
Kako je istaknula predavačica, granice nisu samo pitanje izgovorenog „ne“, već način na koji se zauzimamo za sebe. Pojasnila je: „Granice nisu samo reći ‘ne’ kako bismo se zaštitili, već način svakodnevnog zalaganja za sebe.“
Različite vrste granica i njihove uloge
Objašnjene su različite vrste granica koje utječu na svakodnevno funkcioniranje, poput fizičkih, vremenskih, mentalnih, emocionalnih te financijskih granica.
Kroz objašnjenja i primjere dodatno je naglašeno kako se granice razlikuju od osobe do osobe. Različit je način na koji ih postavljamo, ali i kako ih doživljavamo kod drugih. Istovremeno, istaknuto je da svi dijelimo sličan osjećaj nelagode kada su granice narušene, bez obzira na individualne razlike.
Zašto su granice važne?
Zatim je otvoreno pitanje važnosti granica u svakodnevnom životu i odnosima. Kada granice nisu jasno postavljene ili se ne poštuju, posljedice se mogu odraziti na različite aspekte života. Naši odnosi s drugima ili vlastiti osjećaj ravnoteže mogu biti narušeni.
Zdrave granice doprinose jasnijoj komunikaciji i kvalitetnijim odnosima, boljoj organizaciji vremena i energije te smanjenju stresa i preopterećenosti. Uz to, omogućuju i veći osjećaj kontrole te preuzimanje odgovornosti za vlastite odluke.
S druge strane, poteškoće u postavljanju granica često se povezuju s osjećajem krivnje, potrebom za odobravanjem, preuzimanjem previše obaveza ili zanemarivanjem vlastitih potreba.
Granice u sportu i svakodnevnim odnosima
U završnom dijelu radionice naglasak je stavljen na specifičnosti sportskog okruženja, u kojem su osobne granice posebno važne zbog intenzivne dinamike odnosa – između suigrača, trenera i samih sportaša.
Razumijevanje vlastitih granica može pomoći u jasnijem postavljanju očekivanja, kvalitetnijoj komunikaciji unutar tima te boljem upravljanju emocijama u natjecateljskim situacijama koje su često nabijene emocijama i općenito intenzivne.
Istovremeno, prepoznavanje i poštivanje tuđih granica doprinosi zdravijoj i stabilnijoj timskoj atmosferi.
Ciklus edukativnih susreta u organizaciji IOK Zagreb nastavlja se i dalje, s temama koje potiču rast, refleksiju i jačanje zajednice.
