Konvencija o kazetnom streljivu
„Svaka država stranka poduzet će sve napore da prikupi pouzdane relevantne podatke u pogledu žrtava kazetnog streljiva.“
Baza podataka osoba stradalih od mina i kazetnog streljiva obveza je RH koja proizlazi iz Konvencije o kazetnom streljivu i Ottawske konvencije te njenih popratnih akcijskih planova. Značaj izrade baze podataka višestruki je upravo zbog važnosti razumijevanja opsega problema s kojim se država suočava te identificiranja potreba stradalnika s ciljem kreiranja budućih planova psihosocijalne i ekonomske podrške.
Nažalost RH još uvijek ne posjeduje jedinstvenu bazu, pa samim time ni odgovarajući uvid u problematiku. No, napravljeni su brojni napori, kako civilnog tako i vladinog sektora, kako bi započeo proces izrade jedinstvene baze podataka o osobama stradalim od MES-a i NUS-a.
Maja Dundov Galli, viša savjetnica za međunarodne odnose i EU fondove pri HCR-u navodi kako je provedeno niz koraka, formirana je radna skupina koja radi na izradi Baze podataka, te usporedba podataka postojećih baza, npr. HCR, MUP, Ministarstvo zdravlja i drugih institucija. Temeljem analize podataka od 1996-2014.g identificirane su 842 osobe koje su stradale pri čemu je njih 180 smrtno stradalo.Od navedenih 842 osobe njih 677 su civilne žrtve a 165 osoba pripada ostalim kategorijama (pirotehničari, branitelji,vojnici, djelatnici specijalnih postrojbi, djelatnici UN-a itd). Nadalje od početka Domovinskog rata pa do njegovog službenog završetka (1991-1996.) po saznanjima HCR-a, a temeljem evidencija institucija koje su potpisnice Sporazuma o suradnji i razmjeni podataka za MES i NUS, od posljedica minsko-eksplozivnih naprava stradalo je oko 3200 osoba. No, taj je broj podložan promjenama s obzirom da nije bio predmet detaljne analize u proteklom periodu. Nadalje izrađen je Upitnik koji će biti temeljni dokument za prikupljanje podataka na terenu, a s tim u vezi izrađen je i Idejni projekt Izrade sustavnog aplikacijskog rješenja za vođenje zbirke podataka te nabavljena informatička oprema. Također, napravljen je plan terenskog dubinskog ispitivanja stradalnika i članova njihovih obitelji, u prvoj fazi za cca 700 osoba, i to po županijama koje su bile najviše minski zagađene i imaju najveći broj žrtava. U narednom periodu se očekuje i zaokruživanje budžeta koji je potreban za provedbu terenskog rada.
Kao jedan od najznačajnijih rezultata ove baze očekuje se upravo dobivanje informacija koje će omogućiti planiranje vrsta i broja podrške vezane uz zapošljavanje, školovanje, medicinske i ine potrebe stradalnika sa konačnom svrhom cjelokupne integracije osoba s invaliditetom u društvo.
